DVD u DivX, XviD
FairUse Wizard Tutorijal (ripanje DVD-a)

Program FairUse Wizard 2 v2.5 (Full) možete naći ovdje
Razne codece i codec packove uključujući i K-Lite Codec Pack možete naći na
Kod:
http://www.free-codecs.com/
Ovdje će biti objašnjeno kako se koristi FairUse za ripanje osnovnog filma sa DVD-a u AVI, OGM ili MKV
kodirane sa DivX, XviD, x264 ili VP7 enkoderima (možemo korisiti i FFDSHOW enkoder postavke).
Ovdje se neće ulazit u dekriptiranje DVD-a ni u podešavanja kodeka jer je to druga priča, dakle samo osnovni
i dosta kvalitetni rip (ovisno o kodeku).

Uzmimo sad u obzir da imate instaliran neki dekripter kao što je SlySoftov AnyDVD ili neki drugi tako da se sadržaj
provuče kroz njega (inače posjeduje svoj ugrađeni dekripter no on neće biti dovoljan za većinu novijih izdanja).
FairUse indexira DVD i radi svoju kopiju na dva načina, tako da odaberemo naš DVD uređaj ili ćemo napraviti image
DVD-a na tvrdom disku pa ga tako indexirati, ovdje ćemo se pozabaviti prvim slučajem.
Pretpostavimo još i da imate instalirane kodeke koji su podržani ovim programom i naravno sam FairUse Wizard 2
koji u sebi sadrzi XviD i x264 kodeke pošto u besplatni ili možda bolje spomenuti da su Open Source

Pa da krenemo.
Ubacite DVD koji želite ripati i pokrenite FairUse (u daljnjem tekstu FU koji može biti i simbolična poruka GeeKovcima)
Otvara nam se prozor kao na sl.1:

Slika 1.
Ovoj slici je promijenjena veličina. Klikni na ovaj gumba da vidiš sliku u originalnoj veličini. Originalna dimenzija slike je 641x482 te veličina 49KB.


Označimo "Create a new project" i damo mu neko ime, te odredimo direktorij gdje će film biti indexiran od starne FU-a
s tim da mora biti mjesta veličine veće nego što je veličina sadržaja DVD-a i eventualno plus veličine filma na koju
mislimo ripati osim ako za film ne odaberemo neku drugu destinaciju.
Kliknimo na "Options" i dibivamo prozor kao na sl.2:

Slika 2.
Ovoj slici je promijenjena veličina. Klikni na ovaj gumba da vidiš sliku u originalnoj veličini. Originalna dimenzija slike je 641x482 te veličina 62KB.


Lijevu stranu sa postavkama nećemo zasad dirati to ćemo na kraju, a na desnoj eventualno odredimo destinacijski
folder za konačni film, isključimo korištenje određenog internog kodeka jer posjedujete možda noviju i poboljšanu
reviziju istoga (noviji kodeci će vam primjerice biti instalirani sa novijim verzijama nekih Codec Packova kao što je
naprimjer K-Lite Codec Pack koji posjeduje sva 4 kodeka koje može koristiti FU).
Zatim još odredite format fajla te ako želite čekirate polje za varijabilnu bitražu mp3 audio formata.
Ostale postavke u ovom trenutku nisu bitne pa možemo kliknuti na "Next >" i opet na "Next >"

Sad smo dobili prozor sa sl.3:

Slika 3.


Odredite drive u kojem se nalazi DVD medij sa filmom i kliknite na "OK" (ili još možda ako imate ISO image DVD-a
pa možete i tu drugu opciju koristiti al budite prvo sigurni da je image DVD-a već prethodno dekriptiran).
Pojavit će se prozor (sl.4) u kojem će FU automatski odabrati glavni film zajedno sa svim pripadajućim audio i subpicture
streamovima (subpicture streamovi su titlovi). Postavke ovdje ostavite kako jesu (defaultne).

Slika 4.


Sad možete kliknut na "Next >"
FU će započet sa indeksiranjem DVD-a (sl.5 što će možda trajat nekih 3-5 minuta zavisno o veličini glavnoga filma):

Slika 5.


Kad je završeno indeksiranje dolazimo do djela kad određujemo točno od kojeg do kojeg dijela ćemo ripati film.

- Frame range
Možemo odrediti samo neki određeni čapter, po defaultu je film označen od početka do kraja a za ripanje samo nekog
određenog čaptera biste trebali označiti taj čapter zatim kliknuti na button koji se nalazi desno od "Start" pod grupom
"Frame range" gore u lijevom dijelu prozora, zatim odrediti idući čapter (ili neki drugi) i kliknete na button desno od "End"
i time ste odredili i zadnji frejm, to jest prvi frejm tog čaptera tako da on nije uključen. Frejmove najpreciznije možete podesiti
desno od timline ispod slike filma, imate lijevo i desno pa možete pomicati slider frame po frame.

Slika 6.


- Cropping region
Za početnike je najednostavnije samo kliknuti na "Auto set" te će program sam kropati (odrezati one crne dijelove
koji se obično nalaze iznad i ispod slike koji nam ničem ne služe. Dolje desno možete isključiti "Vertical safety zone"
(koji je po defaultu podešen na 5%) da ne gubimo taj mali dio slike, ali to je proizvoljno al imajte na umu da se reže
sve što je izvan onih najunutarnijih isprekidanih crta.
Oni napredniji će već znat kako se koriste ostale opcije za kropanje pa ovdje nećemo ulaziti u te detalje.
NAPOMENA: Ako se slika reže u nekom od nestandardnih formata vrlo je lako moguće da film nećete moći pokrenuti
na većini linijskih DVD playera.

- Subpicture options
Titlove možete uglavnom naći i na različitim sajtovima ali također možete izvaditi i titlove sa DVD-a na dva načina. Jedan
je da izvučete titlove u SUB formatu (u tom slučaju ćete imati još jedan IDX fajl bez kojeg razni playeri neće moći pročitati
taj SUB format, a drugi je da se prilikom ripanja titlovi direktno nalijepe na film (za što pretpostavljam da velika većina ne želi.
Za izvlačenje titlova u SUB formatu potrebno je čekirati "Include subpictures" odaberemo jezik titla i čekiramo
"Extract subtitles" a "Show forced subtitles only" ostavimo nečekirano to jest neoznačeno.
A ako želimo zalijepiti titl na film onda ćemo samo čekirati "Include subpictures" a "Show forced subtitles only" i
"Extract subtitles" ostavit ćemo nečekirano.

Kad smo gotovi kliknemo na "Next >"
Ovdje je sad jedna posebna priča koje se nećemo doticati nego će program sam odrediti najpovoljniji mod tako
što ćemo kliknuti na "Auto Detect", zatim kliknemo na "OK" kad nam program predloži soluciju. Preporučena
polja će automatski biti označena i mi možemo nastaviti dalje.

Slika 7.
Ovoj slici je promijenjena veličina. Klikni na ovaj gumba da vidiš sliku u originalnoj veličini. Originalna dimenzija slike je 641x482 te veličina 43KB.


Kliknemo na "Next >" i dolazimo na završna podešavanja kako preostalih opcija programa tako i određenog kodeka kojim
ćemo kodirati film.

U ovom slučaju ćemo zamisliti da želimo kodirati sa jednom čestom i vrlo kvalitetnom opcijom a to je XviD.
Za veličinu filma ćemo odabrati jedan CD to jest 700MB, ili primjerice 1400MB i pod grupom "Files" opciju
"Output file segments" podesimo na 2.
Također pod Video encodings grupom čekirajte "Two pass" to jest da se kodiranje vrši u dva prolaza, bez toga
zaboravite na kvalitetan rip.
U gornjem desnom dijelu imate četiri opcije, preporučeno je da odaberete "Codec settings" pa pritisnete na button
"Codec settings" i pojavit će se konfiguracijski prozor XviD kodeka te za početak možete pod "Profile @ Level"
namjestiti na "Advanced Simple @ L5" a pod "Encoding Type" stavite "Twopass - 2nd pass" a ostalo možete ostaviti
kako je te pritisnite dolje na "OK" i vratimo se FU prozoru.

Slika 8.
Ovoj slici je promijenjena veličina. Klikni na ovaj gumba da vidiš sliku u originalnoj veličini. Originalna dimenzija slike je 641x482 te veličina 47KB.


Pod "Audio encodings" se nalazi audi stream, to jest zvuk našeg filma, obično je engleski no može se dodati još jedan al nam
to u ovom slučaju nije u interesu jer tako gubimo na veličini video streama te time i na kvaliteti. Desno ćemo odabrati format
zvuka. Na raspolaganju su nam MP3, OGG, AC3.
U ovom slučaju ćemo odabrati MP3 na recimo 128 kbps (imajte na umu da manjom kvalitetom zvuka ostavljamo više prostora
za video te time i veću kvalitetu istoga, no te stvari su individualne te ovdje koristimo MP3 na 128kbps čisto iz prikaza mada i
ta kvaliteta može biti zadovoljavajuća (neki bitrate standardi bi bili: 80, 96, 112, 128, 160, 192, 224, 256, 320, 448). Za MP3
imajte na umu da smo na početku mogli odabrati da li ćemo koristiti VBR metodu kodiranja čime se može postići kvalitetniji
zvuk.
Kod "Resolution" dijela postavljamo rezoluciju našeg video fajla. Odredite rezoluciju po želji, neka to bude negdje oko
600 na više pixela po horizontali (npr. 704x320, neznači da ćete imati ponuđenu ovu rezoluciju, ovisi o tome kako ste cropali).

Gotovi smo i s tim zadnjim dijelom, sad možemo pritisnuti na "Next >" i kao što kaže u samom programu možete se lagano
odvojiti od računala i otići raditi nešto drugo ili otići spavat pošto će kodiranje trajati jako dugo, satima, ovisno o brzini
vašeg procesora i duljini filma (sl.9).

Slika 9.
Ovoj slici je promijenjena veličina. Klikni na ovaj gumba da vidiš sliku u originalnoj veličini. Originalna dimenzija slike je 641x482 te veličina 46KB.


Došao je kraj vašim mukama i strpljenju (sl.10).

Slika 10.



Recenzija Stardust - Zvjezdana Prašina

Redatelj: Matthew Vaughn
Scenarij: Jane Goldman, Matthew Vaughn
Uloge: Charlie Cox, Sienna Miller, Robert De Niro, Claire Danes, Kate Mogowan, Peter O'Toole, Ian McKellen, Michelle Pfieffer
Trajanje: 130 min

Prva misao koja mi je prošla kroz glavu kada sam vidio uvod bila je "Oh ne, ne još jedan...". To se je odnosilo na pravu malu poplavu dječjih fantasy filmova i filmskih kompanija koje mahnito otkupljuju svaku imalo poznatiju knjigu te tematike kako bi ju pretočili u film. Svi ciljaju visokom uspjehu i velikom dijelu kolača koji su uzeli Harry Potter i Lord of the Rings. Naravno, takav uspjeh je teško ponoviti.

 


No, moje mišljenje se promjenilo nakon kojih 15-20 minuta filma. Iako film na popisu ima imena Iana McKellena i Petera O'Toolea, ne radi se o još jednom LOTR wannabe. Maštovita priča koja možda u tekstualnom obliku izgleda poprilično dječje, popračena je izvrsno izbalansiranom dozom humora koji je namijenjen odraslima. Glavni lik je Tristan Thorn kojega glumi gotovo nepoznati Charlie Cox. Cox je dvadesetpetogodišnji, britanski, glumac rođen u Londonu. Do sada se pojavio u filmovima Things to Do Before You're 30, The Mercheant of Venecie i Casanova. U Stardustu svoju je ulogu odradio sasvim solidno. Njegova pratilja kroz avanture jest Claire Danes, koja ima ulogu personificirane zvijezde koja je oborena s neba. Iako nisam njen obožavatelj i smatram da su postojala bolja rješenja za ovu ulogu, Danes se može malo toga prigovoriti što se tiče Stardusta.

 


Temelji Stardusta su umirući kralj, kraljevstvo, vještice, duhovi, izgubljeni dječak koji se pokušava dokazati - čovjek se zapita što je tu novo i čemu uopće gledati taj skup klišeja? Ali sama priča kroz sebe provlači niti originalnosti, način na koji je prikazana kombinira ono što nam je već poznato s novim i svježim te sa humorom. Tu vrijedi napomenuti ulogu Roberta De Nira koji glumi naizgled okrutnog "zračnog" pirata homoseksualnih sklonosti. Izvrsno odrađen posao. Michelle Pfeiffer dobila je ulogu negativke, zle vještice koja proganja palu zvijezdu kako bi joj isčupala srce. Iako su prošli dani zamamne Žene-Mačke, Michelle i dalje posjeduje određenu dozu gracioznosti, a i samo lice te način izražavanja u potpunosti odgovaraju ulozi koja joj je dodjeljena. Sienna Miller koja trenutno radi na još 5 filmskih naslova pojavljuje se u ulozi Victorije, umišljene i razmažene plavuše koja je zarobila Tristranovo srce. Zapravo sa njenim uvjetovanjem Tristrana kako želi da joj donese palu zvijezdu započinje cijela avantura.

Film nije pogodan za najmlađe, ali oni stariji od 7-8 godina ne bi trebali imati problema. Upravo to vrijedi istaknuti, djelo neće biti dosadno ni mladima ni odraslima jer je materijal pogodan za oboje. Isto tako vrijedi napomenuti i pohvaliti autore što nisu pretjerivali sa specijalnim efektima. Iako su visoke kvalitete, ubačeni su točno na ona mjesta gdje su potrebni. Radnja filma brzo se odvija i traje nešto više od dva sata. Osobno mišljenje - precjenjeni Harry Potter može se sakriti iza Stardusta.

Recenzija 9 Pota - 9. Satnija

Redatelj: Fyodor Boundarchuk
Scenarij: Yuri Krokotov
Glavne uloge: Fyodor Boundarchuk, Aleksei Chadov, Mikhail Yevlanov, Ivan Kokorin, Artyom Mikhalkov, Konstantin Kryukov, Artur Smolyaninov
Trajanje: 130 min

Redatelj Fyodor Boundarchuk, koji ujedno tumači i jednu od glavnih uloga, u svojoj 38. godini života predstavio je svoj filmski prvijenac. Epska priča, temeljena na stvarnim događajima daje nam predivne kadrove i krajolike te simpatične likove i bogate akcijske scene. 9. Satnija je još jedan "hollywoodiziran" film ruskog porijeka koji miješanjem istočnoga i zapadnoga donosi dobru kombinaciju priče i efekata.

Priča je smještena osamdesete godine, za vrijeme sovjetske invazije Afganistana i prati skupinu mladića od njihova treniranja pa sve do bojnog polja. Ukratko, kroz film doznajemo informacije o svakom pojedincu iz 9. satnije koji su nam predstavljeni na vrlo dobar i nenametljiv način. Kada nakon teškog kursa pripreme stižu na bojno polje, shvaćaju da je ovdje stanje još gore. 9. satnija dobiva za zadatak braniti brdo 3234...

Film je definitivno ratni film koji ne glorificira rusku tehnologiju već ljude koji se bore. Sama radnja i način snimanja mogao bi se usporediti sa filmovima Black Hawk Down, Full Metal Jacket ili Hamburger Hill. Posebna pohvala mora se iskazati za taktički odrađen posao izostavljanja politike i političkih pitanja, izuzmemo li povremeno mrmljanje Gorbačova na radiju u pozadini. Dakle, nema pljuvanja po zapadnjacima i kapitalizmu jer filmu nije u interesu to prikazati. Vizualno je dobro opskrbljen, a Boundarchuk je solidno iskoristio poprilično raskošni buđet (za neameričko filmsko tržište) od 9. milijuna američkih dolara. Pazilo se je na detalje te iako su lokacije snimanja filma Ukrajina i Krim, prikaz Afganistana čini se autentičnim. Rekviziti, vojna oprema, kostimi, posebno izgrađeno afganistansko selo za snimanje, likovi, način govora, zvuk i prašina su dobro ukomponirani i profesionalno odrađeni. Isto tako za film je pri snimanju uključeno 30 T-64B tenkova, 10 Mi-24Hind helikoptera, 10 Mi-8 helikoptera, 22 AN i MiG zrakoplova te 1500 vojnika ukrajinske vojske.

Iako ima dovoljno akcijskih scena, bogatih eksplozija i realnih prikaza smrti, film ima i dramsku stranu te nam pokazuje običaje i način života u to vrijeme. Deveta satnija je napet i moćan film koji nam prikazuje tragične posljedice rata. Vjerojatno se ne može usporediti i nema istu vrijednost kao neki drugi ruski filmski klasici, ali u svakom slučaju lijepo je vidjeti malo ne-američkih heroja koji nam prikazuju priču iz malo drugačijeg ugla.

0
LUDA LOVA, komedija by Robert Jukić

Mad Money, Big City Pictures, 2007. Trajanje: 104 min. Format: 2,35:1 Zvuk: DTS | Dolby Digital | SDDS Redatelj: Callie Khouri Glume: Diane Keaton, Ted Danson, Katie Holmes, Adam Rothenberg, Queen Latifah, Peyton 'Alex' Smith, Charlie Caldwell, Richard F Law, Meagen Fay, Christopher McDonald, Denise Lee

Američka komedija koja je mogla biti daleko bolja samo da njezini autori nisu išli na tipične kompromise komercijalnog filma kako bi se što više svidjeli publici. Već na početku filma znamo kako su tri glavne junakinje ulovljene u spektakularnoj policijskoj akciji, uz obavezno sudjelovanje helikoptera. Njihova priča započinje par godina prije.

Glavna junakinja Bridget Cardigan (Diane Keaton) mora se suočiti s teškim danima, muž (Ted Danson) je dobio otkaz i ne može naći novi posao, a troši se jednako kao i prije kada je dobro zarađivao. Dug je velik, i jedno od rješenja je prodaja kuće, a to znaći priznavanje poraza i gubitak društenog statusa (u višoj srednjoj klasi!). I Bridget traži posao, ali kako ga naći kada ništa ne zna raditi, jer je čitav vrijeme bila kod kuće, a diplomirala je književnost, što nikome ne treba.

 U novim vremenima trebaju računalni stručnjaci, odnsono oni koji znaju baratati s kompjuterom, a ona o tome nema pojma. Njezina spemačica preporuči joj posao čistačice u Federalnoj banci. Posao kao posao, naporan i zahtijevan u uvijetima gdje vlada maksimalna sigurnost. Naime, u Federalnoj banci uništavaju se ogromne količine istrošenog novca, a naša junakinja dolazi na genijalnu ideju kako opljačkati banku, samo joj trebaju još dvije osobe koje rade na ključnim mjestima u banci.

 I tu se uključuju Jackie Truman (Katie Holmes) i Nina Brewster (Queen Latifah)... Autori su premalo pažnje posvetili jednoj temi koju su samo dotaknuli. To je gubitak društvenog statusa, sa svim posljedicama, starijih generacija u korporativnom kapitalizmu gdje je profit na prvom mjestu.

Sama krađa novca, koja se ponavlja gotovo u beskonačno, prikazana je uvjerljivo, ali i tu je napravljeno nekoliko nepotrebnih gafova, kao guitak ključa što bi imalo posljedice za žensku lopovsku ekipu. Dovoljna je napetost i u samoj činjenici kako se se ispred nosa osiguranja iznose znatne svote love. I Bridgetina sklonost da nastavi sa starim načinom života iako radi kao čistačica nije baš uvjerljiva.

Trošenje većih količna love uvijek je znak kako netko odlično zarađuje, a pitanje je kako zarađuje ako radi slabo plaćene poslove. Ni policija ni pravosuđe ni porezna uprava nisu toliko naivni da će se dati obrlatiti logičkim dosjetkama nekog odvjetnika u finalu priče. Ipak je to film za zabavu, i ako zanemarite neke propuste, dobro ćete se u kinu zabaviti.

Kategorije bloga

Pretraži postove :
::-) ::-) ::-) ::-)